понедељак, 15. јун 2009.

Pingvini


Carski pingvin (Aptenodytes forsteri) je najviša i najteža vrsta od 17 vrsta pingvina. Zajedno sa kraljevskim pingvinom čini rod Aptenodytes kojem ujedno pripadaju ove dve najveće vrste pingvina na svetu. To je jedina vrsta koja ceo svoj život provede na Antarktiku. Carski pingvini se uglavnom hrane račićima ili krilovima, dok povremeno mogu da jedu i manju ribu i lignje. U divljini, ovi pingvini žive oko 20 godina, dok je zabeležen maksimum od oko 40 godina. Carske pingvine ne bi trebalo mešati sa njihovim bliskim rođacima, kraljevskim pingvinima. Odrasli pingvini su prosečne visine od 1,3 metara i težine između 20 i 45 kilograma. To su pete po redu najteže današnje ptice. Najteža poznata jedinka je imala 46 kilograma. Glava i krila su crna, trbuh beo, leđa su plavkasto-siva, dok je kljun ljubičasto-roz. Sa obe strane vrata se nalaze zlatna polukružna obeležja. Carski pingvin poseduje debeo sloj perja koji pokriva celo telo osim nogu i unutrašnjosti krila. Perje predstavlja nepromočivi sloj oko pingvinovog tela. Da se ne bi smrzli u ledenoj vodi pingvini imaju nekoliko slojeva gustog perja i debeo sloj potkožnog sala. Kada stoje na ledu, poseban krvotok održava unutrašnju toplotu krvnih sudova i na taj način sprečava gubitak toplote preko kože, odnosno sprečava da im se noge smrznu. Pilići carskog pingvina su prekriveni debelim slojem svetlo sivog paperja. Njihov prekrivač obezbeđuje potrebnu toplotu telu, jer u tom uzrastu oni nisu sposobni da sami održavaju temperaturu svog tela.

Papagaji


Veoma mali broj ljudi nije čuo, ili video prelepog aru ili dekorativnog amazonca, papagaje iz južne Amerike. Svi papagaji zajedno predstavljaju jednu veliku ornitološku porodicu koja broji čak 326 vrsta i neverovatnih 816 podvrsta počev od najvećeg are dugačkog oko 1 metar, pa do najsitnijih pigmejskih papagaja čija je veličina samo od 5-10 centimetara. Svi papagaji se mogu opisati kao veoma zdepaste životinje. Dužina im uglavnom zavisi od dužine repa. Kod većine papagaja kljun je moćan, jak, gornji deo levkastog oblika i povijen, dok je donji deo, takođe, levkastog oblika i uglavnom se perfektno uklapa u gornji, što im omogućava ljuštenje tj. otvaranje raznovrsnog semenja. Svi papagaji imaju četiri prsta, izuzetno dugačka, raspoređena u odnosu - dva napred, dva pozadi stopala. Većina vrsta ima složeni kolorit perija pri čemu dominiraju are. Većina vrsta papagaja živi u tropskim i subtropskim krajevima južne Amerike, Afrike i Australije. Manji broj vrsta naseljava Aziju i Novi Zeland, pa se iz ovoga vidi da je jedino Evropa, u prirodi, lišena prisustva ovih fascinantnih stvorenja. Papagaji imaju karakterističan vokalni sistem komunikacije kojim se služe između sebe, što je i logično. Dok smo mi u situaciji da neke zvuke teško ili gotovo uopšte ne možemo da interpretiramo, papagaji vrlo brzo uspevaju da reprodukuju veliki broj glasova koje čuju.

Labudovi


Labudovi su ptice iz porodice Anatidae u koji još spadaju guske (plovuše) i patke (plovke). Perje labudova je ili potpuno belo ili je mešavina crnog i belog, pri čemu bela varijanta može ponekad imati crne vrhove krila. Crni labudovi imaju bele vrhove krila i izraženo crveno obojene kljunove. Mužjaci i ženke su uvek vrlo slični. Raspon krila im može dostići dva metara, a mogu biti teški 15 kilograma. Suprotno krilima, noge su im relativno kratke, tako da labudovi na tlu deluju prilično nespretno. Ali zato imaju vrlo snažne letne mišiće, pa mogu preleteti i više od 1000 kilometara do svojih gnezdišta na severu. Oba roditelja zajedno brinu o mladuncima. Ostaju sa njima do godinu dana. Navodi o životnom veku labudova su vrlo različiti. Kreću se od 19 pa do 50 godina, a delom i puno više od toga. Ladubovi se od gusaka u užem smislu razlikuju i dužim vratom koji im omogućuje pretraživanje dna dubljih voda, i veličinom tela koje ih čini najvećim vodenim pticama.
Vrste labudova:
  • crni labud
  • crnovratni labud
  • grbavi labud
  • labud trubač
  • ladub zviždač
  • patuljasti labud
  • labud pevač
  • novozelandski labud